Uputstvo autorima

SLANJE RUKOPISA

Prilikim podnošenja rukopisa autori garantuju da rukopis predstavlja njihov originalan doprinos, da nije već objavljen, da se ne razmatra za objavljivanje kod drugog izdavača ili u okviru neke druge publikacije, da jeobjavljivanje odobreno od strane svih koautora, ukoliko ih ima, kao i, prećutno ili eksplicitno, od strane nadležnih tela u ustanovi u kojoj je izvršeno istraživanje.

Autori snose svuodgovornost za sadržaj ponesenih rukopisa, kao i validnost eksperimentalnih rezultata, i moraju da pribave dozvolu za objavljivanje podataka od svih strana uključenih u istraživanje.

Autori koji žele da u rad uključe slike ili delove teksta koji su već negde objavljeni dužni su da za to pribave saglasnost nosilaca autorskih prava i da prilikom podnošenja rada dostave dokaze da je takva saglasnost data. Materijal za koji takvi dokazi nisu dostavljeni smatraće se originalnim delom autora.

Autori garantuju, da su kao autori navedena samo ona lica koja su značajno doprinela sadržaju rukopisa, odnosno da su sva lica koja su značajno doprinela sadržaju rukopisa navedena kao autori. Registracija autora i prijava radova se vrši preko linka: http://aseestant.ceon.rs/index.php/jas/user

 

Pri prijavi rada autori treba da navedu podatke za kontakt (ime i prezime, ustanovu i E-mail adresu) najmanje tri potencijalna recenzenta. Oni treba da budu eksperti iz date oblasti istraživanja koji će obezbediti objektivnu procenu rada. Predloženi recenzenti ne bi trebalo da budu iz iste institucije iz koje su i autori rada.

Nakon prijema, rukopisi prolaze kroz preliminarnu proveru u redakcijikako bi se proverilo da li ispunjavaju osnovne kriterijume i standarde. Pored toga, proverava se da li su rad ili njegovi delovi plagirani.

Autori će o prijemu rukopisa biti obavešteni elektronskom poštom. Samo oni rukopisi koji su u skladu sa datim uputstvima biće poslati na recenziju. U suprotnom, rukopis će, sa primedbama i komentarima, biti vraćen autorima.

 

UPUTSTVO ZA PRIPREMU RUKOPISA

Autori su dužni da se pridržavaju uputstva za pripremu radova. Rukopisi u kojima ova uputstva nisu poštovana biće odbijeni bez recenzije.

Za obradu teksta treba koristiti program MS-Word. Rukopise treba slati u jednom od sledećih formata .doc, .docx, koristiti font Times New Roman, veličina 12, jednostruki prored, margine 2,5 cm. Strane ne treba numerisati.

Originalan naučni rad– Rad koji sadrži prethodno neobjavljivane rezultate sopstvenih istraživanja. Obim ovog rada treba da iznosi od 6 do 12 strana.

Pregledni rad– Rad koji sadrži originalan, detaljan i kritički prikaz istraživačkog problema ili područja u kome je autor ostvario određeni doprinos, vidljiv na osnovu autocitata (najmanje 10). Obim ovog rada treba da iznosi od 15 do 20 strana.

Prethodno saopštenje– Originalan naučni rad punog formata, ali manjeg obima ili preliminarnog karaktera (od 2 do 6 strana).

Obavezna poglavlja svakog originalnog naučnog rada i prethodnog saopštenja su sledeća: naslov rada, imena autora, naziv ustanove autora, sažetak, ključne reči, uvod, materijal i metode, rezultati i diskusija, zaključak, zahvalnica, literatura i rezime na srpskom jeziku (ako je rad na engleskomi obrnuto). Pregledni rad mora da sadrži: naslov rada, imena autora, naziv ustanove autora, sažetak, ključne reči, uvod, analizu-diskusiju određene teme, zaključak, literaturu i rezime na srpskom jeziku (ako je rad na engleskomi obrnuto). Ako su radovi na engleskom jeziku, prednost se daje britanskoj varijanti ovog jezika.

Naslov rada

Naslov rada treba što vernije da opiše sadržaj rada i da ima što manje reči. U interesu je autora da se u naslovu koriste reči prikladne za indeksiranje i pretraživanje. Naslov se piše velikim slovima i centrirano. Ako je rad prethodno bio izložen na nekom skupu u vidu usmenog saopštenja, pod istim ili sličnim naslovom, podatak o tome treba navesti pri dnu prve stranice, posle podataka autora za kontakt.

Imena autora

Navodi se puno ime, srednje slovo i prezime svih autora, u originalnom obliku. Imena se pišu ispod naslova, malim slovima, centrirano i boldovano. Ukoliko su autori iz različitih institucija brojčanom oznakom u superskriptu, iza prezimena, označiti ustanovu u kojoj radi svaki autor. Autor za kontakt označava se zvezdicom u superskriptu, iza prezimena, komandom „insert footnote“, a njegova e-mail adresa navodi se ispod crte pri dnu prve stranice članka.

Naziv ustanove autora

Navodi se pun naziv i adresa ustanove u kojoj je autor zaposlen. Ispisuje se neposredno nakon imena autora, centrirano. Ukoliko su autori iz različitih institucija brojčanom oznakom u superskriptu ispred institucije označava se ustanova u kojoj je zaposlen svaki od navedenih autora.

Sažetak

Sažetak je kratak informativni prikaz sadržaja članka koji čitaocu omogućava da brzo i tačno odredi njegovu relevantnost. U interesu je autora da sažetak sadrži termine koji se koriste za indeksiranje i pretraživanje. Sažetak ne sme da sadrži reference. Sastavni delovi sažetka su cilj istraživanja, metode, rezultati i zaključak. Sažetak treba da ima od 200 do 250 reči. Reč „Sažetak“ piše se boldovano i uvlači jednim tabulatorom, nakon čega slede dve tačke, a zatim tekst sažetka.

Ključne reči

Ključne reči su termini ili fraze koje najbolje opisuju sadržaj članka za potrebe indeksiranja i pretraživanja. Broj ključnih reči može biti od 3 do 10. Navode se ispod sažetka. Naslov „Ključne reči“ piše se boldovano i uvlači jednim tabulatorom. Nakon toga slede dve tačke, a zatim nabrajanje ključnih reči malim slovima, sa tačkom na kraju. Treba izbegavati korišćenje ključnih reči koje se nalaze u naslovu rada.Ključne reči se dostavljaju na srpskom i engleskom jeziku posle sažetaka na oba jezika.

Uvod

Uvod treba da sadrži informacije o dosadašnjim istraživanjima po navedenom pitanju i šta se datim istraživanjem želi postići. Prilikom osvrta na literaturu, navesti autora i godinu, a autora citirati u spisku literature. Naslov „Uvod“ piše se sa prvim velikim slovom, centrirano i boldovano, nakon čega sa jednim razmakom ispod naslova sledi tekst uvoda poravnat po levoj i desnoj margini. Svaki novi pasus uvlači se jednim tabulatorom. Ova pravila važe i za sva ostala poglavlja.

Materijal i metode

Materijal i metode treba izložiti jasno uz objašnjenje svih primenjenih postupaka u radu. Opšte poznate metode izložiti kratko, a detaljnije ih objasniti ukoliko se odstupa od ranije objavljenih postupaka. Za radove eksperimentalnog karaktera obavezno navesti način statističke obrade podataka. U ovom poglavlju, kao i u poglavlju „Rezultati i diskusija“, po potrebi se mogu dati i određena podpoglavlja.

Rezultati i diskusija

U poglavlju „Rezultati i diskusija“ interpretiraju se podaci dobijeni na osnovu zapažanja i izvršenih eksperimenata. U komentaru rezultata treba se pozivati na literaturu koja se navodi na kraju rada, čime se obezbeđuje poređenje dobijenih rezultata sa dosadašnjim saznanjima u toj oblasti.

Zaključak

U zaključku treba ukratko navesti najznačajnije rezultate dobijene u radu. Izbegavati nabrajanje svih rezultata istraživanja sa ponavljanjem brojčanih vrednosti koje su prethodno već navedene u poglavlju „Rezultati i diskusija“. Zaključak ne sme da sadrži reference.

Zahvalnica

Zahvalnica treba da sadrži naziv i broj projekta, odnosno naziv programa u okviru koga je rad nastao, kao i naziv institucije koja je finansirala projekat ili program.

Literatura

Poglavlje „Literatura“ treba da sadrži samo radove citirane u glavnom tekstu. Rad citiran u tekstu treba da sadrži prezime autora i godinu. Ako citat obuhvata jednog autora on se navodi kao Jalikop (2010) ili (Jalikop, 2010). Kada citat obuhvata dva autora on se navodi kao Sadras i Soar (2009) ili (Sadras i Soar, 2009). Ako se u tekstu citiraju više od dva autora posle prezimena prvog autora navodi se skraćenica „et al.“, a zatim godina. Ovakav citat navodi se kao Lehrer et al. (2008) ili (Lehrer et al., 2008). Ako se za određeni problem istovremeno citira više radova onda se oni hronološki nabrajaju. Odvajanje većeg broja citiranih radova van zagrade vrši se zarezom (,) a u zagradi tačkom i zarezom (;). Ako se citiraju dva ili više rada istog autora oni moraju biti poređani prema hronološkom redu (1997, 2002, 2006, itd.). Ukoliko se određeni autor pojavljuje nekoliko puta u istoj godini, dodaju se slova (2005a, b, c, itd.). Citate ličnih komunikacija i neobjavljenih podataka treba izbegavati, osim ako je to apsolutno neophodno. Takvi citati bi trebali da se pojave samo u tekstu (npr. Brown, lična komunikacija), ali ne i u spisku referenci.

Literatura koja je citirana u tekstu navodi se u spisku referenci u originalnom obliku, po abecednom redu, bez numeracije. Ako se citira veći broj radova istog autora najpre se navode radovi kada je autor sam, a zatim kada su prisutna dva i više autora. Ako se u nekoj od ovih kategorija javlja veći broj radova, treba ih hronološki srediti po godinama (1997, 2002, 2006, itd.), a ako se u istoj godini javlja veći broj radova dodaju se slova (2005a, 2005b, 2005c, itd.). Literaturni podatak treba da sadrži: prezime autora, početno slovo imena, godinu izdanja u zagradi, naslov rada, naziv časopisa, volumen i broj stranica (prva-poslednja). Prilikom citiranja knjiga navodi se izdavač i mesto izdavanja. Redovi svake reference posle prvog reda moraju biti uvučeni. U časopisu se koristi APA - Publication Manual of the American Psychological Associationcitatni stil.

 

Primeri navođenja referenci su sledeći:

Periodičan časopis

Gvozdenović, S., Saftić Panković, D., Jocić, S., & Radić, V. (2009). Correlation between heterosis and genetic distance based on SSR markers in sunflower (Helianthus annuus L.). Journal of Agricultural Sciences, 54, 1–10.

Knjiga

Steel, R. G. D., & Torrie, J. H. (1980). Principles and procedures of statistics. New York: McGraw-Hill Book Company.

Poglavlje u knjizi

Bell, R. L., Quamme, H. A., Layne, R. E. C., & Skirvin, R. M. (1996). Pears. In J. Janick & J. N. Moore (Eds.), Fruit breeding, Volume I: Tree and tropical fruits. (pp. 441–514). New York: John Wiley and Sons, Inc.

Zbornik

Behera, T. K., Staub, J. E., Behera, S., Rao, A. R., & Mason, S. (2008). One cycle of phenotypic selection combined with marker assisted selection for improving yield and quality in cucumber. In M. Pitrat (Ed.), Proceedings of the IXth EUCARPIA meeting on genetics and breeding of Cucurbitaceae (pp. 115–121). Avignon.

Teza

Singh, N. K. (1985). The structure and genetic control of endosperm proteins in wheat and rye. University of Adelaide.

Izveštaj

Ballard, J. (1998). Some significant apple breeding stations around the world. Selah, Washington.

Veb sajt

Platnick, N. I. (2010). The world spider catalog, version 10.5. American Museum of Natural History. Retrieved February 12, 2016, from http://research.amnh.org/entomology/spiders/catalog/index.html

Rezime

Rezime na srpskom jeziku (za radove napisane na engleskom jeziku) ili na engleskom jeziku (za radove napisane na srpskom jeziku) navodi se na kraju rada i treba da ima od 200 do 250 reči. Ispred osnovnog teksta rezimea, navodi se naslov rada, puno ime, srednje slovo i prezime svih autora i naziv i adresa ustanove autora. Naslov „Rezime“ piše se razmaknuto i centrirano. Nakon naslova sledi jedan razmak, a zatim tekst rezimea, uvučen jednim tabulatorom. Neposredno nakon teksta rezimea, navode se ključne reči, sa tačkom na kraju. E-mail adresa autora za kontakt navodi se ispod crte, pri dnu stranice.

Tabele

Tabele obeležene arapskim brojevima (1, 2, itd.) praćene naslovom treba da se nalaze na odgovarajućem mestu u tekstu, u fontu9. Maksimalna širina tabela treba da bude 13 cm. One treba da budu jasne, što jednostavnije i pregledne. Treba izbegavati vertikalne crte, a broj kolona ograničiti tako da tabela ne bi bila preširoka. Takođe, treba izbegavati nepotrebnu upotrebu horizontalnih crta. Naslov tabele, poravnat po levoj i desnoj margini, sa tačkom na kraju, navodi se sa jednim razmakom iznad tabele. Ispod tabele treba dati detaljno objašnjenje skraćenica, simbola i znakova korišćenih u samoj tabeli. Svaka tabela mora biti pomenuta u tekstu. Ilustracije

Svi grafikoni, dijagrami i fotografije treba da se nazovu „Slika“ (1, 2, itd.). Prilažu se na odgovarajućem mestu u tekstu. Grafikone i dijagrame treba uraditi fontom 9, u crno-beloj tehnici i sa maksimalnom širinom od 13 cm. Voditi računa da oni budu čitki i jasni i nakon redukcije veličine. Za svaki grafikon i dijagram treba obezbediti detaljnu legendu bez skraćenica. Fotografije moraju biti visokog kvaliteta da bi se tehnički mogle dobro reprodukovati. Prilažu se u „TIF“ ili „JPG“ formatu, u crno-beloj tehnici. Naslov ilustracije, poravnat po levoj i desnoj margini, sa tačkom na kraju, navodi se sa jednim razmakom ispod ilustracije. Svaka ilustracija mora biti pomenuta u tekstu.

Skraćenice i jedinice

U radu treba koristiti samo standardne skraćenice. Merne jedinice treba izražavati u internacionalnom sistemu jedinica (SI). Kod navođenja jedinica posle broja treba da stoji razmak (osim za% i°C). Skraćenice se mogu koristiti i za druge izraze pod uslovom da se ti izrazi navedu u punom obliku prilikom prvog pominjanja, sa skraćenim oblikom u zagradi. Vrednosti od 1 do 9 mogu se izražavati slovima, a ostali brojevi isključivo numerički.

Nomenklatura

Celokupna nomenklatura (hemijska i biohemijska, taksonomska, genetička itd.) mora biti usklađena sa međunarodnim kodeksima i komisijama, kao što su International Union of Pure and Applied Chemistry, IUPAC-IUB Combined Commission on Biochemical Nomenclature, Enzyme Nomenclature, International Code of Botanical Nomenclature, International Code of Nomenclature of Bacteria itd.

Formule

Sve formule i jednačine u radu moraju biti urađene pomoću programa „Word Equation“. Pri pisanju formula, radi preglednosti, ostaviti dovoljno praznog prostora oko same formule. Subskripti i superskripti treba da budu jasni. Prilikom pisanja jednačina treba dati smisao svih simbola odmah posle jednačine u kojoj se simbol prvi put koristi. Jednačine treba da budu numerisane arapskim brojevima, serijski u zagradama, na desnoj strani linije. Svaka jednačina mora biti pomenuta u tekstu kao Eq. (1), Eq. (2), itd.

 

Nakon objavljivanja rada, autoru za kontakt će biti poslat jedan primerak časopisa.

Mole se svi budući saradnici da rad pripreme prema datom uputstvu, kako bi olakšali rad redakcije časopisa. Ukoliko se rad ne pripremi po navedenom uputstvu neće biti prihvaćen za objavljivanje.

 

  Redakcioni odbor časopisa

 Journal of Agricultural Sciences Belgrade